KONAVLE U DUBROVAČKOJ REPUBLICI
U trenutku dolaska pod dubrovačku vlast 1419/1426 godine u Konavlima je bilo 15 mlinova, od toga na rijeci Ljutoj oko šest. U zemljišniku iz 1427. prilikom preuzimanja navode se zatečeni mlinovi oko kojih je osigurana četvrtina zlatice (1 zlatica je 1678 m2) zemlje gdje će se obavljati istovar i utovar žitarica, te napasati tovarne životinje na kojima se žito donosi u mlin.
Nakon što su učvrstili svoju vlast, Dubrovčani u drugoj polovici 15. stoljeća intenzivno razvijaju poljoprivredu, naročito uzgoj žitarica. Trebalo je osigurati dostatno brašna i dvopeka (beškota) za posade trgovačkih jedrenjaka. Također, sve veća količina žitarica potrebna je i za prehranu povećanog broja stanovništva. Podaci govore da je u Konavlima 1500. godine živjelo preko 15.000 stanovnika.
Sve to uvjetuje izgradnju novih mlinova, tako da je početkom 19. stoljeća bilo 12 kuća mlinova od kojih je u devet bio jedan mlin a u tri dva mlina, ukupno 15. Dijele se na Gornje mline, smještene u gornjem toku rijeke, i Donje mline koji se nalaze južnije. Gornje mline karakteriziraju strmije jaže duge nekoliko desetaka metara, dok Donji mlini zbog ravničarskog terena imaju jaže duge više stotina metara.