Previous
Next
ISKORISTIVOST VODENOG POTENCIJALA
Prvi mlinovi su rađeni tako da se voda dovodi jažom iz rijeke, i nakon što prođe kroz mlin, vraća u rijeku. Sljedeći mlin ponovno zahvaća vodu iz rijeke i postupak se ponavlja. Na taj način znatan dio energije vode ostaje neiskorišten jer se visinska razlika toka rijeke ne koristi optimalno.
Dubrovačke vlasti uočavaju problem, i nakon gotovo četiri stoljeća grade novi sustav koji kaskadno dovodi vodu za pokretanje mlinova prije nego se vrati u rijeku. Na Ljutoj su postigli čak devet razina (kaskada) za gradnju mlinova iako ih u praksi nikad nije bilo više od osam.
O maksimalnoj iskoristivosti ovog sustava govori i podatak kako je voda iz Magudova mlina izlazila metar do dva ispod razine rijeke. Problem koji je riješen gradnjom zida i prokapanjem kanala dužine preko stotinu metara kako bi se tok poravnao s razinom rijeke. Ovaj mlin zbog niske nadmorske razine nije mogao mljeti u vrijeme velikih poplava Konavoskog polja. Tako je u vrijeme poplava postojala i uzrečica: „Zacrepali su Magudovi mlinovi“.
Tri mlina nisu bila u novom sustavu. Zato ljeti, u sušnom razdoblju, dva od njih nisu smjela raditi jer nije bilo dovoljno vode za rad svih mlinova. Treći koji je hvatao vodu iz rijeke bio je zadnji u nizu i nije utjecao na rad ostalih mlinova.